petak, 11. nov 2022, 20:58 -> 21:23
Izvor: RTS
Ako već čitate vesti na Instagramu, potražite Fabriku srećnih vesti
Pre nekoliko godina, psihoterapeutkinja Anđela Mitrović je pokrenula profil na Instagramu koji širi samo dobre vesti. Gostujući u Beogradskoj hronici, Anđela naglašava da nam srećne vesti služe kao podrška.
Nedavno su gledaoci Begradske hronike imali priliku da upoznaju Gleba Flisa, momka koji širi osmehe oko sebe, a koji je iz Rusije, preko Grčke i Londona, došao da živi u Srbiji. Gošća Beogradske hronike, Anđela Mitrović, navodi da je i ona prvi put imala priliku da čuje Glebovu priču i da veruje da je ljude najviše privuklo to što je autentičan i što ljudima prija ta toplina i srdačnost kojom on zrači.
Inače, na ideju da na Instagramu pokrene nalog Fabrika srećnih vesti Anđela je došla 2020. godine koja je za nju lično bila puna izazova i loših vesti.
„Tako da sam imala svest o tome da mi je potrebno da u svom okruženju imam više lepih vesti. Sa tom svešću, došla je i akcija da napravim profil koji bi mogao time da se bavi i okupi takve ljude koji slično rezonuju“, objašljava Anđela Mitrović.
Danas njen profil ima 15.000 pratilaca. Priznaje da nije očekivala tako veliki odziv, ali i da joj je jako važno što ljudi lepo reaguju na sadržaj ovog profila.
„Tu upoznajemo i mnogo ljudi koji takođe dele lepe priče i lepe vesti. Upoznajemo i druge inspirativne profile, jer ovo nije jedini, u stvari“, napominje gošća Beogradske hronike.
Profil uređuje četvoro ljudi. Prikupljaju vesti, proveravaju ih i objavljuju. Anđela napominje da je lakše pronaći vesti koje dolaze iz sveta jer je tamo taj koncept zastupljeniji nego kod nas.
„Srećne vesti nam služe kao podrška. Ne moramo nužno da se sklanjamo od liših vesti, ali je dobro da sebi pribavimo taj sistem podrške, da kada naiđemo na neku lošu vest, da znamo da postoji i nešto što je suprotno tome i da možemo da odemo tamo da uzmemo nešto što je korisno za nas“, napominje Anđela Mitrović koja je inače psihoterapeutkinja.
Važno je da postanemo svesni šta je to što nam izaziva neprijatnost, kao i da postanemo svesni da imamo pravo na izbor. Da možemo da izaberemo izvore koji su nam prijatni i koji nam nisu prijatni. Da možemo da odaberemo vreme koje ćemo provoditi na društvenim mrežama, kao i vreme u koje ćemo čitati vesti.
„Onda u skladu sa tim da napravimo sebi neki naš svet u kome smo bezbedni, a da pri tom ne gubimo iz vida ono što se dešava u okruženju“, zaključuje gošća Beogradske hronike.
komentari